Čokolada -

Zmay · 07-01-2008, 01:31

Dragi prijatelji i svi ljubitelji čokolada... Svi znamo što je čokolada-onako ugrubo. No,da li stvarno znate što je čokolda? Dakle,čokolada je poslastica koja se dobiva miješanjem kakaove mase s većom ili manjom količinom šećera. Najčešće na tržište dolazi u obliku pločica,no dolazi nam i u razno-raznim oblicima kao što su bombonijere,kuglice i drugi oblici da ih sad sve ne nabrajam. Ime potječe iz vremena kada se čokolada više pila kao napitak iz riječi Xocóatl ili chocolatl (xoco što znači gorko i atl voda), od čega se dalje proširila po drugim indoeuropskim jezicima, pa je ušla u engleski kao chocolate, njemački schokolade, francuski Chocolat.

Od čega se radi
Plod drveta kakaovca (lat. Theobroma cacao ili hrana bogova) daje osnovnu sirovinu u proizvodnji čokolade, to je kakao (u astečkom cacaotl), neugledna je biljka što raste u tropskoj šumi od južnog Meksika do bazena Amazone.

Povijest čokolade

Pretpostavlja se da su Olmeci još prije 2600 godina kuhali čokoladnu smjesu.Maja je kao Visokorazvijena civilizacija imala i boga (Ek Chuah) zaduženog za čokoladu, a zrna kakaovca bila su prihvaćena kao sredstvo plaćanja. Sa svojih putovanja po Južnoj Americi Kristofor Kolumbo je donio na španjolski dvor između ostalih stvari i sjeme kakaovca, ali sjeme nije pobudilo nikakvo zanimanje. Tek će španjolski konkvistador Hernan Cortes kada krene u osvajanje Južne Amerike i uništavanje tamošnjih civilizacija probati Xocolatl, toplu kakaovu tekućinu koju mu je ponudio astečki vladar Montezuma u golemim zlatnim peharima.

Asteci su čokoladni napitak pili zagrijan i bez trunke slatkoće, ali su dodavali začine poput vanilije i čilija, a tek će Europljani od čokolade napraviti slatkiš. Španjolski redovnici su prvi u Europi pripravljali čokoladu, još uvijek tekuću, počeli su dodavati šećer i cimet, ali tajnu nisu mogli dugo skrivati.

Čokolada kakvu poznajemo danas je novijeg je vijeka i to zahvaljujući Nizozemcu Conradu J. van Houtenu, koji je 1828. g. patentirao hidrauličnu prešu koja je mrvila zrna kakaovca iz kojeg je nastao kakao prah. Englez Joseph Fry je 1847. g. otkrio kako taj prah miješati sa šećerom i rastopljenim kakao maslacem te je takva nova čokolada postala ubrzo omiljena i bila je to prva čokolada za jelo. Švicarac Daniel Peter je eksperimentirao s mlijekom kao sastojkom u čokoladi i uspio je proizvesti prvu mliječnu čokoladu 1875. g.

Dalje su Švicarci usavršavali proizvodnju čokolade i 1879. g. Rudolf Lindt (Lindt je jedna od najpoznatijih tvornica čokolade) je napravio čokoladu koja se topila u ustima (poznata i po nazivu "chocolat fondant").

Najvažniji sastojci u 100 g čokolade

* bjelančevine 10 g
* masnoće 27 g
* ugljikohidrati 54 g
* balastne tvari 9 g

* kalij 400 mg
* magnezij 300 mg
* fosfor 250 mg
* kalcij 100 mg
* natrij 12 mg
* željezo 3 mg
* teobromin 500 mg

Čokolada osim toga sadrži:

* Triptofan, esencijalnu aminokiselinu koja sudjeluje u proizvodnji neuroprijenosnika serotonina, a lagano topljenje čokolade na jeziku potiče lučenje endorfina (prirodnih hormona sreće), koje tijelo prirodno proizvodi i za vrijeme vođenja ljubavi.
* Anandamid, prirodni opijat, ali u malim količinama
* Feniletilamin, tvar koja se nalazi u mozgu, posebno kod zaljubljenih osoba, a pretvara se u dopamin u centrima za zadovoljstvo, dijelu mozga gdje se inače doživljava i orgazam.
* Visoke količine antioksidansa, koje pridonose smanjenju rizika od narazličitijih bolesti pa i raka. Tako flavonoidi koji se nalaze u svim biljnim proizvodima, daju trpak okus i onemogućavaju oksidaciju masnih tvari u krvotoku i arterosklerozu (začepljenje arterija).

Zablude o čokoladi

* "Uzrokuje karijes" - Nedostatak higijene uzrokuje propadanje zuba i bilo koja hrana koja sadrži fermentirajuće ugljikohidrate, a zapravo neke tvari u čokoladi usporavaju kvarenje zuba.

* "Uzrokuje akne" - Niz istraživanja dokazao je da se jedenjem čokolade ne povećava broj akni.

* "Deblja" - Kao i svaka hrana u pretjeranim količinama i čokolada deblja, ali kockica, dvije sprečava prejedanje u krizama i zadovoljava želju, bitna je umjerenost.

* "Ima puno kofeina" - U kockici čokolade znatno je manje kofeina nego u šalici kave, čaju ili kola napitcima.

* "Povećava razinu kolesterola" - Kakao maslac, tj. masnoća iz zrna kakaa, unatoč visoko zasićenim masnoćama ne podiže razinu kolesterola u krvi. Stearinska kiselina, jedna od glavnih masnih kiselina u kakao maslacu, drugačije se iskorištava u tijelu i može sniziti razine kolesterola u krvi.

Čokolda se koristi za kuhanje,ukrašavanje,kao dodatak nekim drugim poslasticama.Možemo ju nać punjenu sa raznim sastojcima,kao npr:sa jagodom,limunom,rižom,rumom,višnjom,želeom i td itd.

Evo vam nekoliko linka gdje možete proširiti znanje ako vas zanima više o ovoj "slatkoj drogi".

Udruga ljubitelja čokolada
Nešto više o kakaau i njegovoj djelotvornosti